• BlatoBanner.jpg

Općina Blato

Općina Blato obuhvaća najveće mjesto na otoku - Blato, koje se smjestilo u unutrašnjosti zapadne strane otoka, naselje Potirnu, također u unutrašnjosti, te brojne uvale i mala naselja uz more, koji čine Blatsku rivijeru dugu oko 40 kilometara.

Na južnoj strani te rivijere smjestili su se Prišćapac, Prižba, Gršćica, Karbuni, Triporte, a na sjevernoj Babina, Prigradica, Črnja Luka, Kurija, Popov Ratak, Naplovci, Rasoha, Sprtiška. Uz južnu obalu Blatske rivijere niska je mnogobrojnih otočića, a odavde se pruža fantastičan pogled na otok Lastovo, Lastovnjake i otvoreno more, dok sjeverna obala gleda na otok Hvar i poluotok Pelješac nad kojima se nadvilo Biokovo.

Ovdje je moguće kupiti apartman ili kuću - tradicionalnu kamenu ili moderno uređenu vilu - ili građevinsko zemljište, ovisno o tome preferirate li sjeverni ili južni dio otoka, no što god da odaberete, očekuju vas mir, očuvana priroda i predivne plaže.

Blatske "bezimene" ulice i drvored Zlinje

Ako želite više urbano okruženje, onda su kuća ili stan u Blatu bolji izbor, a i ovdje je moguće birati između tradicionalnog i modernog. Posebna zanimljivost bit će vam u tom slučaju vaša nova adresa - naime, blatske ulice nemaju imena nego su označene samo brojevima. Blato je isto tako posebno i po svom neprikosnovenom humoru, no to je nešto što je teško opisati ili prepričati - blatski humor najbolje ćete doživjeti na licu mjesta, u blatskim štradama i na fižulima. A ono što ćete prvo primijetiti kada uđete u Blato je predivan drvored lipa - dobro došli, to je slavno blatsko Zlinje. Drvored je posađen davne 1911. i dužinom od jednog kilometra drugi je po dužini drvored lipa u Europi (na prvom mjestu je berlinski Unter den Linden).

Porijeklo imena i duh prošlih vremena

Inače, Blato je svoje ime dobilo po sezonskom jezeru koje se nalazilo na području današnjeg Blatskog polja – na staroslavenskom jeziku riječ blato označava vodenu površinu, odnosno prostor oko nje.

Danas Blato ima oko 3600 stanovnika, a poznato je po tome što pažljivo njeguje svoju bogatu kulturno-povijesnu baštinu. Duh prošlih vremena Blato čuva u Etno-kući Barilo u kojoj stari predmeti pričaju stotine priča o povijesti mjesta i otoka, te u rekonstrukciji slavne Bitke na Giči koja se dogodila 1571. i u kojoj su Blaćani pobijedili Turke. U spomen na tu bitku i danas se izvodi blatska Kumpanija. Blato njeguje i običaj klapskog (a capella) pjevanja te pokladne običaje.

Priča o lumbliji

A najukusnija blatska znamenitost svakako je slavna blatska lumblija - slatki kruh koji je na licu mjesta, u samom Blatu, smislio jedan Napoleonov vojnik, točnije vojni pekar, i to zbog ljubavi prema jednoj mještanki. Naime, pošto su se morali rastati, on joj je na odlasku poklonio kolač uz riječi "N'oublie pas", što na francuskom znači "Ne zaboravi me", a iz francuskog naziva kroz vrijeme je nastala ponešto modificirana blatska varijanta - lumblija. Ova autohtona delicija pravi se slično kao kruh, ali se u tijesto dodaju varenik, cimet, bademi, orasi, suhe smokve i drugo suho voće, korice limuna i naranče. Danas se lumblija peče na cijelom otoku, posebno na Dan mrtvih, kao simbol vječnog sjećanja na one koji više nisu s nama, koje nismo zaboravili, kao što i samo ime govori.

Sv. Vicenca

U Blatu se nalazi Svetište blažene Marije Petković u koje hodočaste vjernici iz cijelog svijeta. Inače, zaštitnica mjesta je sv. Vicenca koja se slavi 28. travnja.

Blatske meje

Kao i ostatak otoka, i u okolici Blata, koje je oduvijek poznato po poljoprivredi, tisuće su kilometara suhozida – meja; procjenjuje se da njihova ukupna duljina iznosi nešto manje od nevjerojatnih 60.000 kilometara. Blatska polja, vinogradi, voćnjaci i maslinici nalaze se na iznimno plodnom području pa je ovo idealna lokacija za kupnju poljoprivrednog zemljišta.

Galerija Fotografija