Općina Smokvica

Općina Smokvica obuhvaća selo Smokvicu, uvalu Brnu, te naselja Vinačac i Blace, s ukupno oko 1000 stanovnika. Smokvica je jedno od najstarijih naselja na otoku; ostaci ilirske gradine svjedoče o životu na ovim prostorima još u drugom tisućljeću pr. n. e. Smokvica se smjestila u srcu otoka, duboko u unutrašnjosti, radi lakše obrane od gusarskih i osvajačkih napada.

Kumpanija i Pošip

U sjećanje na borbu protiv neprijatelja, sačuvan je viteški ples Kumpanija (ili Kumpanjija), koja se još uvijek izvodi u posebnim prilikama. Uz Kumpaniju se često plešu i Starinski plesovi, prema tradicionalnoj koreografiji koja se izvodi u parovima.

Danas je Smokvica pitoreskno selo okruženo maslinicima i vinogradima ispresijecanim pješačkim i biciklističkim stazama. Ako tražite poljoprivredno zemljište, ovo je idealna lokacija, ne samo za uzgoj vinove loze i maslina, nego i za razno povrće i voćke kojima pogoduje topla mediteranska klima s velikim brojem sunčanih sati. Upravo je Smokvica dom čuvenog bijelog vina Pošipa, a osim istoimene sorte, ovdje se uzgajaju i druge, najviše bijele sorte vinove loze od kojih je, nakon pošipa, najpoznatiji rukatac. Za boravka u Smokvici, uz čašu Pošipa, svakako probajte domaće slatke specijalitete hrstule i pršurate.

Vilin dol

Šetnja kroz Smokvicu je poput vremeplova - kada se malo odmaknete od samog centra mjesta, uske uličice i stare kamene kuće ispričat će vam priču o životu na ovim prostorima stoljećima unatrag, uz pokoju priču i o fantastičnim stvorenjima - tencima, štringama i morama - koja su ovdje, kako nam svjedoči bogata lokalna usmena predaja, voljela obitavati. Uz nabrojene, tu su i vile, koje su živjele u predjelu Livin dola (čije je originalno ime zapravo Vilin dol) smještenom par kilometara od Smokvice. Položen u dolini između slikovitih brežuljaka, posut trsjem vinove loze, voćkama i maslinama koje se ogledaju u prelijepoj lokvi (oko koje, prema pričama, vile plešu. pogotovo za vrijeme punog mjeseca) ovaj kraj izgleda toliko bajkovito da nije teško zamisliti da ovdje (još uvijek) uistinu žive vile. A svakako još uvijek žive u lokalnim pričama, koje su vrlo slične onima s područja Kočja kraj Žrnova, što nimalo ne čudi - kult vila inače je svojstven cijeloj Dalmaciji, pa i širem balkanskom području.

Uvala Brna

Pet kilometara cestom od Smokvice prema moru, smjestila se uvala Brna, dubok i širok zaljev idealan za sidrenje. Brna je tipično malo mediteransko mjesto - načičkano kamenim kućama i ribarskim čamcima, sve zajedno zaokruženo suptilnim felinijevskim momentima, idealno za odmor. S obzirom na to da je mjesto turističko, u Brni ima dosta apartmana, koji se iznajmljuju ili prodaju, ali i kuća na prodaju kao i građevinskih zemljišta.

Legenda o Neri

Duž obale oko Brne nanizale su se brojne nenaseljene uvalice, posve netaknute u svojoj prirodnoj ljepoti. Stračinšćica, Brendana, Vlaška, Grahova, Duboka, Bila, Vidoševa, Stiniva, Bogdana, Mirje, samo su neke od njih, i to sa zapadne strane. Prema lokalnoj predaji, u moru oko ovih uvala žive sirene, odnosno morske vile. Jedna od njih, po imenu Nera, zaljubila se u lokalnog mladića koji se zvao Antonijo. Kao što je slučaj i u (daleko poznatijoj) Andersenovoj bajci o maloj sireni, ni ova ljubavna priča nema sretan kraj. Nerin otac, Kralj mora, koji je ruku svoje kćeri već obećao drugom, nekom velevažnom kralju, zaprijetio je Neri da će Antonija pretvoriti u kamen ako se nastave viđati, pa je Nera, u strahu za život svoga voljenoga, popustila očevim nastojanjima. A prije nego što će zauvijek napustiti Antonija, zamolila je svog oca da u stijenama ureže oblik njene kose, koju je Antonijo toliko volio. Kralj mora udovoljio je želji svoje kćeri, pa se i danas, na jednoj od stijena u uvalici ispod Ledina (jedno od smokviških polja) mogu vidjeti urezane vlasi morske vile. Inače, Nerino ime vjerojatno potječe od naziva Nerejide, što je u grčkoj mitologiji skupno ime za morske nimfe, odnosno nimfe unutarnjih mora, u ovom slučaju Sredozemnog, no nije sasvim jasno je li Nera obična nimfa, ili, pak, sirena - također morska nimfa, ali s tijelom žene i repom ribe umjesto nogu. S obzirom na veliku sličnost ove priče s Andersenovom bajkom o sireni – vjerojatno obje priče imaju isti korijen negdje u europskoj usmenoj predaji u kojoj se možda miješaju slavenska i mediteranska mitologija - moguće je da je i naša Nera imala rep.

Uvala Istruga

Istočno od Brne nalaze se uvale Istruga, Pinčena, Bogujina i Lučica, pred kojima se, poput mitskih stražara, smjestilo nekoliko nenaseljenih šumovitih otočića.

Uvala Istruga posebna je priča. U bogatoj kolekciji korčulanskih uvala, ovaj se neobičan zaljev ističe specifičnom florom i faunom, pomalo močvarnim izgledom te ljekovitim muljem (vrsta: liman) koji dokazano pomaže u liječenju brojnih kožnih, ali i drugih oboljenja. Istruga je zapravo nastavak duboko usječenog kanjona u kojem se nalazi jedna od posljednjih sačuvanih lokacija s ostacima mediteranske prašume, usred koje se nalazi i špilja.

Suhozidi (meje)

Inače, cijelo ovo područje oko Smokvice (kao uostalom i cijeli otok) ispresijecano je jedinstvenim mejama, odnosno suhozidima, koje su generacije otočnih težaka gradile kako bi zaštitili zemlju od erozije, odrona, poplava i isušivanja, ali i označili granice među svojim posjedima. U tehnici suhozida građena su i specifična poljska skloništa, nalik okruglim kućicama: oko Smokvice to su torete, oko Korčule bunje, oko Lumbarde također torete, a oko Vele Luke vrtujci. Više o tome možete pročitati ovdje i u tekstu o Veloj Luci.

Galerija Fotografija